Salvador prapanavaŭ ZŠA raźmiaščać ich asudžanych u siabie ŭ abmien na hrošy
4.02.2025 / 17:24
Prezident Salvadora Naib Bukiele zajaviŭ, što kraina moža pryniać asudžanych z ZŠA. Što jon choča ŭzamien?
Naib Bukiele. Fota: Tomas Cuesta / Getty Images
Jak piša Financial Times, dziaržsakratar ZŠA Marka Rubia ŭ ramkach svajoj pieršaj mižnarodnaj pajezdki ździejśniŭ aficyjny vizit u Salvador z metaj zaklučyć pahadnieńni, jakija padtrymajuć palityku prezidenta Donalda Trampa pa baraćbie ź nielehalnaj imihracyjaj. Raniej Tramp akazvaŭ cisk na krainy Łacinskaj Amieryki, uklučajučy Mieksiku, Kałumbiju i Vieniesuełu, kab jany prymali departavanych mihrantaŭ, a taksama prapanoŭvaŭ utrymlivać asob z kryminalnym minułym na vajennaj bazie Huantanama na Kubie.
Jak paviedamlajecca, prezident Salvadora Naib Bukiele prapanavaŭ ZŠA pieradać častku asudžanych u turmy svajoj krainy ŭ abmien na hrašovuju kampiensacyju. Jon zajaviŭ, što hatovy prymać «tolki asudžanych złačyncaŭ (u tym liku hramadzian ZŠA)». Miescam dla ich raźmiaščeńnia pavinna stać «mieha-turma» CECOT (Centr utrymańnia terarystaŭ).
«My prapanavali Złučanym Štatam Amieryki mahčymaść pieradać častku svajoj turemnaj sistemy na aŭtsorsinh», — napisaŭ Bukiele ŭ sacyjalnaj sietcy X. «Płata była b adnosna nievysokaj dla ZŠA, ale značnaj dla nas, što zrabiła b usiu našu turemnuju sistemu ŭstojlivaj».
Bukiele maje vysokija rejtynhi padtrymki ŭ rehijonie, u tym liku dziakujučy masavym aryštam, jakija dazvolili skaracić uzrovień złačynnaści. U vyniku jaho palityki bolš za 2% darosłaha nasielnictva krainy apynułasia za kratami. Mnohija z padazravanych hanhsteraŭ utrymlivajucca ŭ CECOT — adnoj z najbujniejšych turmaŭ maksimalnaj biaśpieki ŭ śviecie. Pavodle miascovych ŚMI, u žniŭni CECOT byŭ zapoŭnieny tolki na 36% svajoj maksimalnaj umiaščalnaści ŭ 40 000 čałaviek.
Dziarždepartamient ZŠA nazvaŭ hetuju inicyjatyvu «biesprecedentnym žestam, jaki raniej nie rabiła nivodnaja kraina». Ale pakul nie jasna, ci prymie Vašynhton prapanovu.